Ljubitelju zborne glazbe !
"Odbor hrvatskog pjevačkog društva "Slavulj" odlučio je, da o 70-godišnjici društvenog opstanka izda knjigu najpopularnijih narodnih pjesama, koje se od davnine pjevaju u Petrinji, a u kojoj knjižici će biti spomenuti i nekoji narodni običaji želeći, da tako te pjesmice i običaji ostanu sačuvane i budućim pokoljenjima, te svima onima koji se za narodne pjesme i običaje zanimaju. Napokon ova će knjižica dobro poslužiti kao priručnik u raznim veselim zgodama, kod kojih se naše "domaće" pjesme rado pjevaju. Naš narod po svojoj glazbenoj i pjesničkoj nadarenosti, stvorio je nebrojeno mnogo krasnih narodnih pjesama u kojima se odrazuje duša njegova, jer on pjesmom odaje svako svoje raspoloženje."
(iz Predgovora "Petrinjske pjesmarice", napisao Milivoj Grgić, zborovođa HPD "Slavulj", po Duhovima 1935. god.)
Ovaj mali uvod iz predgovora "Petrinjske pjesmarice" u kojem je zapisana odluka Odbora HPD-a "Slavulj" iz 1934. godine, da povodom svoje 70-godišnjice (1864.-1934.) objavi knjigu-pjesmaricu, podudara se i kalendarski s odlukom sadašnjeg Upravnog odbora HPD-a "Slavulj" da prigodom 140. obljetnice osnutka i neprekidnog djelovanja HPD-a "Slavulj", Društvo tiska popularno-znanstvenu monografiju autora dr.sc. Ivice Goleca: HPD "Slavulj" Petrinja, 1864.-2004. Odlukom je obuhvaćeno i objavljivanje CD-a "Petrinjska glazbena razglednica" i istoimene pjesmarice s notnim i tekstualnim zapisom pjesama koje su snimljene na CD-u čiji je autor naš sadašnji dirigent, mo. Josip degl'Ivellio.
Mnogi skladatelji i zborovođe-dirigenti "Slavulja" tijekom povijesti posezali su za petrinjskim pjesmama, harmonizirajući ih za različite ansamble bilo vokalne (mješovite, muške i ženske zborove) ili instrumentalne (puhačke limene orkestre, tamburaške orkestre i sastave), a pojedini skladatelji pisali su i posvetili svoje skladbe "Slavulju".
Tako se na ovom CD-u nalazi i izbor petrinjskih pjesama u obradi maestra Jakova Gotovca (1895.-1982.) i maestra Emila Cossetta (1918.). Oba skladatelja dio su povijesti ne samo "Slavulja" (RKUD "Artur Turkulin"), nego i grada Petrinje.
Prigodom posvete novog (trećeg) "Slavuljevog" barjaka (koji je i danas u uporabi) na svečanosti organiziranoj 15. kolovoza 1937. god. uz sudjelovanje sedam pjevačkih zborova u Petrinji je, kao dirigent HOPD-a "Jug" iz Zagreba, prvi put nastupio Jakov Gotovac. Mala dvorana današnjeg Hrvatskog doma u Petrinji svečano je otvorena 23.5.1953. godine koncertom pod nazivom "100 godina hrvatske glazbe" i nastupom muškog zbora RKUD-a "V.Nazor" kojim je dirigirao maestro J.Gotovac. Njegovom operom "Ero s onoga svijeta" u izvođenju ansambla opere HNK iz Zagreba kojim je tada i osobno dirigirao svečano je 5. prosinca 1954. godine otvorena velika dvorana današnjeg Hrvatskog doma u Petrinji. Bio je počasni gost tadašnjeg RKUD-a "A.Turkulin" na koncertu 15. travnja 1967. godine njemu u čast pod nazivom "Zvuci Jakova Gotovca". Od 1968. do 1972. god. bio je počasnim predsjednikom Susreta-Festivala pjevačkih zborova Hrvatske koji su održani u Petrinji. Maestro Gotovac također je posegnuo za petrinjskim glazbenim izvorima obradivši skladbe "Oj petrinjsko ravno polje" i "Kamena djeva", a skladbu "Naš grad" skladao je i posvetio je našem Društvu.
Emil Cossetto, bard hrvatske, europske i svjetske zborne glazbe, vezan je za Petrinju ne samo kroz susrete-festivale pjevačkih zborova, dirigirajući zborovima (KUD "J.Vlahović" danas PZ "Emil Cossetto" i KUD "Moša Pijade" danas "Lira" oba iz Zagreba) nego kao i dugogodišnji prijatelj gosp. Eduarda Genera (1912.-1997.) dugogodišnjeg člana, tajnika, predsjednika i počasnog doživotnog predsjednika našeg Društva (1934.-1964.-1976.,1996.). Suradnja i prijateljstvo maestra Emila Cossetta i našeg Društva nastavilo se dugi niz godina sve do današnjih dana, a posebice svečano bilo je 12.10.2003. godine, na njegov 85. rođendan, kada smo u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu promovirali dvostruki CD "Emil Cossetto: Viva la musica", koji je u cijelosti snimio i objavio "Slavulj". Maestro Cossetto također je harmonizirao petrinjske pjesme (Mramor moste, Svi se vijenci venu, Polegla je, Prosijala, Vijala se, Široka je, Letovanić, Petrinja je lepi grad-"Štefomir"), te skladao i posvetio našem Društvu i Petrinji nekoliko skladbi (Čast vam ljudi graditelji, Pjesma radu, Jabuka).
U prigodi izdanja i promocije CD-a "Petrinjska glazbena razglednica", prisjetit ću se i prve snimke otisnute na gramofonskoj ploči 3. lipnja 1971. god. mješovitog zbora i tamburaško-mandolinskog orkestra tadašnjeg RKUD-a "Artur Turkulin" i dirigenata: gosp. Mate Bučara (1912.-1994., dirigenta od 1948.-1972.-1974.) i gosp. Miroslava Rehora (1942.-2001., dirigenta od 1970.-1973.); kao i kasete "Petrinjsko cvijeće" iz 1993. god., nastale u progonstvu tijekom Domovinskog rata, zajedničkim glazbenim uratkom HPD-a "Slavulj" - "Petrinjskog noneta", voditelj Želimir Gjengjinović (1951., voditelj ansambla od osnutka 1988.-2000.) i Gradske limene glazbe Petrinja, dirigent Milivoj Schmidt (1958., dirigent GLG 1992.-2000.).
U izboru pjesama za ovaj CD, naš sadašnji dirigent mo. Josip degl'Ivellio također je posegnuo za "Petrinjskom pjesmaricom" kao ishodištem, kako u glazbenom - notnom zapisu, tako i tekstualnom, zadržavši i poštivajući onu osnovnu (izvornu) zapisanu melodiju i tekst. Harmonizirajući petrinjske pjesme za mješoviti, ženski i muški zbor, geslo "Slavulja": "Teb' u slavu dome naš" za mješoviti i muški zbor, ovaj Dubrovčanin (rođ.1969.), školujući se u svom gradu, zatim u Italiji (Rimu, Milanu), preko Sarajeva, Mostara i Zagreba, a u vrijeme petrinjskog progonstva, u svibnju 1995. godine stao je na dirigentsko mjesto u "Slavulju". Posegnuvši danas u "Petrinjsku pjesmaricu" i on se poput svojih prethodnika upisao u listu "petrinjskih" zborovođa-dirigenata, ali i iskoračio, zasigurno, barem ko"k dalje omogućivši “... da tako te pjesmice i običaji ostanu sačuvane i budućim pokoljenjima ..." (M.Grgić), da glazbene partiture postanu “žive i čujne", upravo snimajući CD “Petrinjska glazbena razglednica" i pišući istoimenu pjesmaricu.
Iskorak sadašnjosti - u prošlost - za budućnost
Jedan dio narodnog života i običaja vezan je za Advent i Božić, koji su posebice znakoviti za kršćanski katolički puk, pa tako i za Petrinjce. Bogatstvo petrinjskih božićnih običaja zapisano je u knjižici "Božić u Petrinji" (tiskana 1944. god.) prof. Milana Dujnića (1912.-1945.). Petrinjski božićni običaji izvođeni su na drugi dan Božića, od 1938. do 1943. godine, u čujnosti tadašnjeg Radio-Zagreba, a uz petrinjske betlemaše petrinjske božićne pjesme pjevali su slavuljaši. Godine 1967. gosp. Marko Trčak-Ocvirek (1909.-1976.) "iz ljubavi prema rodnom gradu" napisao je i u vlastitoj nakladi objavio knjižicu "Hrvatski božićni običaji iz Petrinje" . I danas o Božiću, petrinjskim ulicama i “petrinjskim uskim stazama" idu betlemaši, a u župnoj crkvi sv. Lovre u Petrinji, u petrinjskim obiteljima pjevaju se i sviraju uz tamburicu petrinjske božićne pjesme i stoga smo neke od njih s osobitom radošću snimili za ovaj CD.
Iz glazbene ostavštine "Slavulja" za ovaj CD snimljena je Koračnica HPD "Slavulj" Vinka Hendrycha (1841.-1892.), "Slavuljeva" dirigenta (1876.-1879., te s manjim prekidima do 1892.), te skladba Naš barjak skladatelja Gjure Eisenhutha (1841.-1891.) napisana za čin svečane posvete "Slavuljeva" barjaka (15.9.1872.).
Zahvaljujući gosp. Milivoju Grgiću (1893.-1945.), zborovođi (1927.-1942.), tajniku, potpredsjedniku i predsjedniku "Slavulja", trajno je "Petrinjskom pjesmaricom" iz 1935. god. sačuvano 55 pjesama koje su pjevane u Petrinji, a koje je on tada notom i riječju zabilježio i zapisao. Neke od tih petrinjskih pjesama snimili smo na ovom CD-u. Naravno, nemoguće je bilo ispjevati sve kitice pojedinih pjesama jer mnoge od njih variraju brojem strofa – od pet do fascinantnih šezdeset i više zapisanih i u puku ispjevanih strofa. Ali zajedno smo pokušali ispričati i ispjevati glazbenu priču pojedine pjesme, čuvajući izvornu melodiju i tekst zapisan pod notama i iza svake pjesme iz "Petrinjske pjesmarice".
Živeći na ovom zemljopisnom prostoru i vjetrometinama povijesti, od turskog vremena, Vojnih i Civilnih krajina, Habsburške Monarhije, Austro-Ugarske Monarhije, nekoliko Jugoslavija, endehazije, "novokomponovanih balvanskih" krajina – Petrinjci su uvijek govorili i pisali hrvatskim jezikom zadržavši do današnjih dana neke svoje petrinjske lokalizme i inačice kajkavsko-štokavskog dijalekta. Povjesničarima, ali i jezikoslovcima i etnolozima svakako je zanimljiv i znakovit "raspored" narječja po petrinjskim ulicama, npr. kajkavskim se govorilo u Dugoj ulici i Novoj cesti, ili štokavskim u Majdancima i Kaniži, a ostalo je i turskih i njemačkih riječi i izraza, svjedokom povijesnih i prohujalih vremena na ovim nemirnim prostorima.
Pojedine riječi, izrazi, lokalizmi, trajali su u narodu duže i mimo onih službenih propisa i jezičnih pravila, a nalazimo ih i u pjesmama koje su snimljene na ovom CD-u što mu daje petrinjski štih i patinu starine, šarm gradića za koji ne vrijede pravila provincijalnog života.
Neke od tih petrinjskih pjesama danas se više ne pjevaju, ili vrlo rijetko, a neke od njih održale su se do današnjih dana prkoseći vremenu zaborava, sustavnom zatiranju samobitnosti i kulture ovog starog hrvatskog grada, prijetnjama, smrti, stradavanjima, društvenim, političkim, ekonomskim, ratnim, prognaničkim, poratnim i inim prilikama i neprilikama, jer bez njih Petrinja ne bi bila i nije Petrinja - svoja, i naša, hrvatska, prepoznatljiva i unutar i izvan svojih zemljopisnih granica.
"Starim slavuljašima" te generacijama pjevačica, pjevača i dirigenata koje su slijedile, koje su nekad pjevale i danas pjevaju, koje su se nekad okupljale i danas okupljaju u i oko "Slavulja" - zahvalni smo - što petrinjske pjesme žive i danas, a s njima i "Slavulj". To je ono što se vidi i još snažnije osjeća, kao polazište za nešto više, bolje, vrijednije.
Ljude zbližavaju rad, običaji, pjesma, nazočnost na jednom zajedničkom mjestu. Za mnoge generacije Petrinjaca domorodaca, T opara, Cestovlana, Kanižanaca, Dugovolčana, Majdančana ..., kao i časnih dotepenaca koji su znali cijeniti sredinu u koju su došli te su je svojim radom oplemenili i obogatili - kroz ovih 140 ljeta to mjesto bilo je i danas je, i vjerujem bit će i sutra - HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO "SLAVULJ".
A nekadašnja razglednica , ma kako se danas činila pomalo staromodnom i zaboravljenom, uz sliku i tekst, lice i naličje, dobila je i svoju glazbenu bezvremensku dimenziju i poruku - oživjela je danas kao CD-razglednica , u ovom globalnom, tel/fax/mob/e-mail i internetskom okružju – pričajući i pjevajući o Našem Gradu, o "Slavulju", o našoj povijesti, o našem životu, o našim stoljetnim hrvatskim korijenima, O NAMA, a do neke nove glazbene razglednice završit ću s onim već uobičajenim (malo proširenim) tekstom koji obično čitamo s razglednica:
Puno glazbenih pozdrava iz Petrinje
Vaš Željko Crnković,
član i tajnik HPD-a "Slavulj" Petrinja
Petrinja, 11. studenoga 2004. godine
|
